Šta se dogodilo sa naftom?

Ovo je pitanje koje ne se ne postavlja samo danas kada je nafta otišla u minus, već pitanje koje traje duže od mjesec dana.

23. januar

Vuhan je blokiran zbog izbijanja korona virusa. Drakonske mjere izazvale su zabrinutost zbog potrošnje nafte i industrijske proizvodnje, mada je u to vrijeme pogled bio ograničen na kinesku domaću potrošnju i sa tim povezana pitanja isporuke lanca snabdjevanja.

14. februar

Prva smrt povezana sa korona virusom van Kine, u Francuskoj. Strah od globalne pandemije počeo je da prožima tržište nafte.

5. mart

OPEK je održao vanredni sastanak između svojih članica i članova izvan OPEK-a, prije svega Rusije. Kao država koja nije članica OPEK-a, Rusija je držala većinu pregovaračke moći u prethodnim godinama, kao važan član u odlučivanju o pitanjima proizvodnje. Rusija ima niži fiskalni stepen od zemalja sa Bliskog istoka zbog svog računovodstva i raznolike ekonomije. Tokom godina, Rusija je bila manje voljna da smanji proizvodnju kao mjeru za podsticanje cijene nafte.

8. mart

Pregovori OPEK + i Rusije su propali. Rusija smatra da nijedno smanjenje ne bi ublažilo poremećaje potražnje prouzrokovano ograničenjem putovanja. Arapi misle da će rezanje nafte pružiti podršku tržištu.

Prisiljavajući Rusiju da se vrati pred pregovarački sto, OPEK je odlučio umjesto toga da poveća proizvodnju kako bi pregovarački ulog bio veći. Saudijska Arabija je najavila povećanje proizvodnje nafte na preko 10 miliona barela dnevno, uz gornju granicu od 12 miliona barela dnevno, što je kapacitet Saudijske Arabije. Kolektivno, cjelokupna strana proizvođača nafte stvorila je 28 miliona barela dnevno – viška.

Ostatak marta

Tokom mjeseca marta situacija sa virusom se značajno pogoršala. Kako je sve više zemalja zapalo u blokadu, strana potražnja naftnog tržišta se zaustavila. Tokom ovog vremenskog perioda, SAD su takođe razmislile o smanjenju proizvodnje kako bi pomogle u jačanju industrije. Zabrinutost zbog prekrivanja na strani ponude se pojačala tokom ovog vremenskog perioda.

9. april

OPEK + je održao još jedan vanredni sastanak koji je završen 9. aprila. Na ovom sastanku, proizvođači su se složili da smanje proizvodnju za 9,7 miliona barela dnevno. Ovo je najveći pad proizvodnje od finansijske krize. Međutim, to je takođe došlo od visokog nivoa proizvodnje krajem marta. Sa novim rezom, tržište i dalje ima oko 20 miliona barela dnevno viška.

Ostatak aprila

Smanjenje proizvodnje nafte nije prekidač. Smanjivanjem proizvodnje, većina proizvođača još uvijek nastavlja nivo proizvodnje, ali većinu proizvodnje skladišti i ne stavlja na tržište. To je zbog nijanse u tehnologiji proizvodnje, korišćenju zemljišta i drugim pitanjima prava na minerale. U međuvremenu, skladišta širom svijeta počela su da se pune i svijetu je nestalo skladišta nafte.

Da li bi izgledi bili drugačiji da se OPEC + odlučio da smanji priliv početkom marta umjesto povećanja? Možda. Svijet sada ima oko 20 miliona barela dnevno viška goriva. U normalnim okolnostima, svjetska potrošnja iznosi oko 93 miliona barela dnevno.

Šta to znači za naftnu industriju?

Kompanije za skladištenje nafte i logističke kompanije po ovom scenariju, osjetile bi trenutno povećanu potražnju. Međutim, veliki dio kapaciteta je fiksiran i teško je povećati ih u kratkom roku, čak i pri većoj potražnji. Kompanije za proizvodnju nafte u SAD-u potencijalno bi mogle da izađu iz pandemije bez masovnog bankrotiranja.

Međutim, pitanje svih pitanja sada, kada svijet pliva u nafti, posebno u sirovoj nafti je – da li može da se drži glava iznad nafte?

(biznis.telegraf.rs)