Centralna izborna komisija BiH (CIK) počela je kažnjavati političke partije zbog preuranjene kampanje, ali je današnja sjednica pokazala podijeljenost članova oko granica kažnjavanja.
SNSD je u dva slučaja kažnjen sa ukupno 8.000 KM, SDA sa 4.000 KM, SDP sa 3.500 KM, a DF i Volja naroda sa po 3.000 KM.
Na sjednici, održanoj u četvrtak, 9. jula, u sjedištu CIK-a u Sarajevu, pojedine odluke povučene su sa dnevnog reda, a druge su usvojene tek nakon usaglašavanja, sa četiri glasa za i tri protiv.
Opšti izbori u BiH raspisani su 7. maja i biće održani 4. oktobra, a zvanična izborna kampanja počinje tek 4. septembra — do tada je zabranjen svaki oblik predstavljanja i promocije kandidata i stranačkih programa, što se smatra preuranjenom kampanjom.
Gdje je granica između kampanje i redovne izjave?
Iz diskusija na sjednici moglo se zaključiti da služba CIK-a u potpuno istim slučajevima predlaže različite odluke.
Ni članovima CIK-a nije potpuno jasno gdje je granica između preuranjene kampanje i redovnih političkih izjava.
U slučaju Ilije Cvitanovića, lidera HDZ-a 1990, pojedinim članovima sporno je bilo „sugestivno pitanje” novinara, a ne njegov odgovor.
Služba je predložila da „hrvatska petorka” — savez pet hrvatskih stranaka na čijem je čelu HDZ 1990 — bude kažnjena sa 3.000 KM, koje bi solidarno platilo svih pet partija.
Sporno joj je bilo što je Cvitanović, upitan kakav rezultat očekuje i da li očekuje da bude vlast, odgovorio da će sve uraditi da rezultat bude dobar, a da birači odlučuju o vlasti i opoziciji.
Dio članova taj odgovor je ocijenio kao preuranjenu kampanju, dio kao redovnu političku izjavu, pa je tačka povučena sa dnevnog reda i o njoj će se odlučivati drugi put.
„Glasaću protiv odluke. Treba cijeniti svaki kontekst. Politički život ne može stati, novinari moraju raditi svoj posao. Šta drugo da pitaju nego kakva su očekivanja, i naravno da neće oni koji govore afirmativno govoriti o svojim protivnicima. Treba gledati da li je plaćen nastup”, rekla je Irena Hadžiabdić, član CIK-a.
Zašto služba isti slučaj ocjenjuje različito?
Pred CIK-om bi uskoro trebalo da se nađe i prijava protiv Darijane Filipović, kandidata HDZ-a za člana Predsjedništva BiH.
Upitana koga će od protivkandidata, Zdenka Lučića i Slavena Kovačevića, biti teže pobijediti, Filipović je odgovorila da bi konkretnija mogla biti da je izmijenjen Izborni zakon, jer se jedan kandidat obraća bošnjačkoj, a drugi hrvatskoj javnosti, ali da je ona osoba koja će osvojiti najviše hrvatskih glasova.
U ovom slučaju, kako se moglo čuti na sjednici, služba je predložila da se ne radi o vođenju izborne kampanje jer je riječ o odgovoru na pitanje.
Kako je odlučivano o Dodikovoj izjavi?
U prvom krugu glasanja nije bilo saglasnosti da se Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, kazni zbog izjava u jednoj televizijskoj emisiji.
Dodik je u emisiji rekao da je Republika Srpska područje slobode, razvoja i investicija.
„Ovdje je snažna politička figura Milorad Dodik i SNSD. Ljudi poštuju hrabre i jake. Dajte mi snagu da Željka Cvijanović može u ime našeg naroda otići Stejt department u Brisel [sic] i isporučiti naše zahtjeve”, izjavio je Dodik.
Zbog te izjave SNSD je kažnjen sa 4.000 KM.
U diskusiji je rečeno da se politički život ne može zaustaviti, da novinari moraju raditi svoj posao i da Dodik nije promovisao Cvijanovićevu niti rekao da je ona kandidat.
„Tanka je nit. Normalno je da predstavnici političkih partija gostuju u medijima i šalju poruke. Politički život ne može stati, i mediji traže odgovore od političara, ali političari moraju da vode računa da ne vrše promociju političkog subjekta i kandidata. Moramo voditi računa šta je zakonska norma, a šta je promocija. Aršini nam moraju biti identični”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.
Za šta DF jeste, a za šta nije kažnjen?
Aktiv žena DF-a prijavljen je za preuranjenu kampanju jer je postavio poster na školu „Vladimir Nazor”, koju pohađaju djeca s poteškoćama u razvoju.
Ista prijava teretila je DF i za zloupotrebu djece u političke svrhe, ali je služba CIK-a taj dio odbila.
DF je tako kažnjen za vođenje preuranjene kampanje u školi, ali ne i za zloupotrebu djece, iako je humanitarni bazar na kojem se stranka promovisala održan u samoj školi.
Ni oko ovog slučaja među članovima nije bilo saglasnosti, pa je odluka donesena tek nakon usaglašavanja.
Šta se bira 4. oktobra?
Na opštim izborima birači će birati članove Predsjedništva BiH, poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH i Narodne skupštine Republike Srpske.
Biraju se i predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH.
Izvori:
- sjednica Centralne izborne komisije BiH; podaci o izbornim rokovima i nivoima vlasti — CIK BiH (izbori.ba).
