Predsjednik Rusije Vladimir Putin ne doživljava ultimatum predsjednika SAD Donalda Trampa, koji ističe 8. avgusta, kao ozbiljnu prijetnju, navodi u ekskluzivnom izvještaju agencija Rojters.
Pozivajući se na izvore bliske Kremlju, agencija navodi da rusko rukovodstvo ne vjeruje da će nove američke sankcije značajnije uticati na ekonomiju Rusije ili tok specijalne vojne operacije.
Najvažniji razlog za ignorisanje Trampovih zahtjeva, prema istim izvorima, leži u čvrstom uvjerenju Generalštaba Ruske Federacije da će ukrajinska odbrana kolabirati u naredna dva do tri mjeseca.
Upravo ta procjena vojnih struktura predstavlja ključni faktor u odbijanju bilo kakvog prekida neprijateljstava ili ustupaka Vašingtonu.
Tramp pokušava da zaustavi rusko napredovanje
Prema analizama Rojtersa, Trampova sve oštrija retorika prema Moskvi može se tumačiti kao pokušaj da se spriječi potpuni vojni slom Kijeva, posebno nakon nedavnih uspjeha ruskih snaga, poput osvajanja naselja Janvarskoe u Dnjepropetrovskoj oblasti.
Iako Putin ne teži otvorenom sukobu sa SAD i potencijalno razmatra normalizaciju odnosa sa Zapadom u budućnosti, njegovi prioriteti ostaju vojni ciljevi, među kojima se posebno izdvaja uspostavljanje pune kontrole nad četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija već anektirala.
Putin: Ne mogu da završim rat samo zato što to želi Tramp
U drugom izvještaju Rojtersa istog dana, dodatno se potvrđuje da Putin ne planira da ispuni Trampove zahtjeve, iako u privatnim razgovorima izražava zabrinutost zbog pogoršanja odnosa sa SAD.
Ipak, prema riječima izvora iz Kremlja, Putin smatra da „ne može sebi dozvoliti da završi rat samo zato što to želi Tramp“.
U Kremlju se takođe izražava skepsa prema Trampovim prijetnjama, uz podsjećanje na brojna neispunjena obećanja iz prošlosti.
Moskva takođe ne vjeruje da će Kina popustiti pod američkim pritiskom i obustaviti kupovinu ruske nafte, što dodatno umanjuje ozbiljnost Trampovog ultimatuma u očima ruskog rukovodstva.
Tramp pokušava da obori cijenu nafte kako bi „kaznio“ Rusiju
Istog dana, Tramp je za američke medije izjavio da bi pad svjetske cijene nafte za 10 dolara po barelu mogao „natjerati Rusiju“ da pristane na prekid sukoba pod uslovima Zapada.
Međutim, analitičari ističu da Tramp operiše sa zastarjelim predstavama o ruskoj ekonomiji, koja je prije dvije decenije bila znatno zavisnija od prihoda od izvoza energenata nego danas.
Posebno je sporno što je zaprijetio uvođenjem sekundarnih carina zemljama koje kupuju rusku naftu, uključujući Indiju, iako je Indija već najavila da ne namjerava da se povuče iz kupovine ruske nafte, bez obzira na američki pritisak.
Tramp je tom prilikom izjavio da je spreman da „drastično“ poveća carine za Indiju, što bi po ocjeni stručnjaka moglo izazvati nestabilnost na globalnom tržištu energenata. Sve se to odvija u sjeni Trampovog ultimatuma za prekid rata do 8. avgusta – ultimatuma koji, kako potvrđuje Rojters, u Kremlju ne doživljavaju ozbiljno.
Za sada, nije bilo zvaničnih reakcija iz Moskve ili Nju Delhija, ali se zapadni analitičari već bave procjenama potencijalnih posljedica po energetsko tržište i geopolitičke odnose. Analitičari procjenjuju da bi takvi potezi doveli ne do pada, već do porasta globalnih cijena nafte, jer se povlačenje velikih kupaca može manifestovati kao nestašica.
