Javni dug Hrvatske skočiće na 90 odsto bruto domaćeg proizvoda čak i ako se kriza u vezi s korona virusom završi za tri mjeseca, piše Večernji list.
U tekstu, koji prenosi portal Seebiz, navodi se da je Hrvatska u pandemiju uletjela kao najzaduženija zemlja u tranziciji, sa nivoom duga od približno 73 odsto, što je pozicionira na visoko deveto mjesto po zaduženosti država unutar EU.
Slično kao Hrvatska stoje jedino Mađarska i Slovenija čiji javni dug iznosi oko 70 posto, dok daleko uspješnija Češka ima samo 32 odsto duga, mjereno udjelom u BDP-u, Slovačka 50 odsto, a najmanje zadužena evropska država Estonija samo osam procenata, prema pisanju hrvatskog lista.
Na vrhu EU ljestvice je, kako se dodaje, stari bolesnik, Grčka, sa 180 odsto javnog duga, slijedi Italija sa 135, Portugalija sa 122, Belgija, Francuska i Španija sa oko 100 procenata, što će se već ove godine znatno pogoršati.
Večernji ističe da, ovih dana često pominjana Švedska ima samo 39 odsto javnog duga.
“U epidemiji korone, prvoj su Italiji stigli na naplatu stari grijesi, pa je jedno vrijeme prinos na njene desetogodišnje obveznice probio nivo od tri posto. Tek nakon snažne intervencije Evropske centralne banke i masovnog otkupa javnog duga prinosi na italijanski dug spustili su se ove nedjelje na oko 1,8 odsto”, navodi list.
U odnosu na referentne njemačke obveznice, razlika je oko 2,2 procentna poena, pa analitičari procjenjuju da će već ove godine italijanski javni dug skočiti na 150 odsto BDP-a, španski na 108 odsto, portugalski na 128 procenata, dok će njemački javni dug, koji startuje sa gotovo idealnih 62 odsto, jedva porasti na 63 procenta.
Brzina rasta duga neće zavisiti samo od masovnosti fiskalnih intervencija u doba krize nego i od kamata na nova zaduženja. Ovih dana Hrvatska je svoje prve korona kreditne linije realizovala s bankama, a ministar finansija Zdravko Marić izbjegava da da precizan odgovor po kojoj je cijeni zaključena ta transakcija, navodi Večernji.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da će u najpovoljnijem scenariju hrvatski javni dug dogurati na 90 odsto BDP-a i to u slučaju da kriza završi za tri mjeseca.
Krivulja rasta hrvatskog javnog duga bila bi strmija nego u Italiji, zaključuje Večernji list.
