U julu 2025. u Bosni i Hercegovini registrovano je 320.940 nezaposlenih osoba, što je za 4.013 više nego u junu.
Ovaj porast dolazi u trenutku kada region bilježi različite trendove: Hrvatska smanjuje nezaposlenost na istorijski nizak nivo, dok Srbija oscilira između rasta i stabilizacije.
Dugoročniji podaci (2023–2025) otkrivaju dublje strukturalne razlike u tržištima rada Zapadnog Balkana.
Kratkoročni trend u BiH
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, krajem jula na evidenciji je bilo 320.940 nezaposlenih, što predstavlja rast od 1,26% u odnosu na prethodni mjesec. Ovaj skok nije sezonskog karaktera, budući da se u istom periodu prethodnih godina bilježio pad nezaposlenosti, posebno zbog sezonskih poslova u turizmu i građevinarstvu.
Ekonomisti upozoravaju da je riječ o ozbiljnom signalu, jer pokazuje da ni sezonske prilike više ne mogu ublažiti strukturne slabosti domaćeg tržišta rada. Pritom, BiH se već godinama suočava sa odlaskom kvalifikovane radne snage, što dodatno usložnjava situaciju.
Kako stoje Hrvatska i Srbija?
Hrvatska: Stabilan pad
Hrvatska je u 2023. imala ILO stopu nezaposlenosti od 6,1%, a tokom 2024. pala je na 5,1%. U prvoj polovini 2025. stopa je dodatno smanjena na oko 4%, što je među najnižim u EU. Broj nezaposlenih kretao se između 89 i 104 hiljade, a najveći generator rasta zaposlenosti bio je sektor turizma, zajedno s ICT industrijom.
Srbija: Blaga oscilacija
Srbija je 2023. imala stopu nezaposlenosti od oko 8,3%, dok je 2024. zabilježen pad na 7,4%. Međutim, u drugom kvartalu 2025. stopa ponovo raste na 8,5%, što pokazuje nestabilnost tržišta rada. U nekim kvartalima broj nezaposlenih prelazio je 250.000, a posebno su pogođeni mlađi radnici i oni s nižom stručnom spremom.
Poređenje BiH, Hrvatske i Srbije (2023–2025)
| Država | 2023 | 2024 | 2025 (Q1–Q2) |
|---|---|---|---|
| Bosna i Hercegovina | Stopa 10,7% 343.500 nezaposlenih |
Stopa 10,7% 320.696 nezaposlenih |
Stopa 13,1% 320.940 nezaposlenih (jul) |
| Hrvatska | Stopa 6,1% 104.000 nezaposlenih |
Stopa 5,1% 89.000 nezaposlenih |
Stopa ~4% 98.000 nezaposlenih |
| Srbija | Stopa 8,3% | Stopa 7,4% | Stopa 8,5% (Q2) |
Infografika trendova nezaposlenosti
Zašto BiH zaostaje?
- Strukturalne prepreke: nizak nivo stranih investicija i spor rast privatnog sektora.
- Odlazak radne snage: godišnje desetine hiljada građana odlazi na rad u EU.
- Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada: mladi masovno završavaju fakultete za koje nema potražnje.
- Oslonjenost na javni sektor: državna administracija ostaje glavni poslodavac, što ograničava fleksibilnost ekonomije.
Za razliku od BiH, Hrvatska koristi prednosti članstva u EU i migracionih tokova, dok Srbija uspijeva privući više stranih investicija, posebno u automobilski i IT sektor.
Preporuke za politiku zapošljavanja
- Aktivne mjere zapošljavanja – prekvalifikacije i subvencije za zapošljavanje mladih.
- Porezno rasterećenje rada – smanjenje doprinosa i poreza radi olakšavanja zapošljavanja.
- Podsticanje povratka dijaspore – stimulacije za povratnike sa iskustvom iz EU.
- Jačanje regionalnih veza – kreiranje zajedničkog tržišta rada kroz CEFTA i inicijativu Otvoreni Balkan.
- Reforma obrazovnog sistema – usklađivanje sa potrebama poslodavaca i tržišta rada.
Često postavljena pitanja (FAQ)
Ne. Porast od oko 4.013 registrovanih nezaposlenih u julu 2025. nije tipičan sezonski skok — ekonomisti ga tumače kao signal strukturalnih problema i kratkoročnih šokova koji smanjuju sposobnost tržišta rada da apsorbuje gubitke radnih mjesta.
Najpogođenije grupe su žene i stariji radnici (posebno starosne grupe 40–59 godina). Također, problem pogađa i radnike s nižom stručnom spremom i one koji rade u sektorima osjetljivim na energetske i inflacijske pritiske.
Glavni razlozi su članstvo u EU, snažan turistički sektor, rast ICT djelatnosti, te aktivne politike zapošljavanja i programi prekvalifikacije. Ti faktori povećavaju potražnju za radom i smanjuju pritisak na domaće tržište rada.
Srbija bilježi oscilacije zbog kombinacije faktora: varijacija u stranim investicijama, promjena u industrijskoj proizvodnji i sezonskih kretanja u uslužnim djelatnostima. Reforme i politike zapošljavanja utiču na kratkoročne fluktuacije.
Preporučuju se kombinovane mjere: kratkoročne subvencije za očuvanje radnih mjesta, programi prekvalifikacije i obrazovanje odraslih, porezno rasterećenje rada, poticaji za MSP i privlačenje investicija u sektore s većom dodanom vrijednošću.
Podaci su kombinacija administrativnih evidencija (Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Hrvatski zavod za zapošljavanje, lokalne službe) i statističkih istraživanja radne snage (ILO / LFS) objavljenih od strane državnih zavoda za statistiku i regionalnih izvora.
Srbija bilježi oscilacije zbog kombinacije faktora: varijacija u stranim investicijama, promjena u industrijskoj proizvodnji i sezonskih kretanja u uslužnim djelatnostima. Reforme i politike zapošljavanja utiču na kratkoročne fluktuacije.
Zaključak
Dok Hrvatska bilježi istorijski pad nezaposlenosti, BiH se suočava sa rastom i dubljim strukturalnim problemima. Srbija oscilira, ali je bliža evropskom prosjeku nego BiH. Ako BiH ne sprovede hitne reforme, razlika u odnosu na susjede mogla bi postati trajna i dodatno ubrzati odlazak radne snage.
