Iako sam korona virus možda ne diskriminiše u smislu ko može da se zarazi, pandemija je daleko od sjajnog pomjeranja jaza. Istog mjeseca kada je 22 miliona Amerikanaca izgubilo posao, cjelokupno bogatstvo američkih milijardera poraslo je za oko 10% – ili 382 milijarde dolara više nego što je bilo početkom marta. Sada imaju kombinovanu neto vrijednost od 3,229 biliona dolara.
Prema novom izvještaju Instituta za proučavanje politika, između 18. marta i 22. aprila imetak američkih plutokrata porastao je 10,5 odsto. Međitim, nakon posljednje recesije, trebalo je da prođe dvije godine da se imovina milijardera vrati na nivo iz 2007. godine.
Priliv milijardi dolara potiče od čitave flote velikih biznisa, milionera i milijardera, kroz rupe propisa o pomoći vrijednoj 349 milijardi dolara namijenjenoj za spasavanje teško pogođenih malih biznisa. Naime, oko 150 javnih kompanija uspjelo je da prigrabi više od 600 miliona dolara zajmova prije nego što je sredstava nestalo.
Osam milijardera zabilježilo je rast bogatstva za više od milijardu dolara, među kojima su šef Amazona Džef Bezos i njegova bivša supruga Makenzi Bezos, osnivač Zooma Erik Juan, bivši šef Majkrosofta Stiv Balmer i Ilon Mask, vlasnik Tesle i Spejs iksa.
Prvobitni pad akcija na berzi možda je u početku skinuo nešto bogatstva – na primjer, Bezosu, koji je 12. marta pao na “samo” 105 milijardi dolara, ali njegovo bogatstvo se oporavilo: Od 15. aprila njegova neto vrijednost je porasla za 25 milijardi dolara. Osnivač i izvršni direktor Zooma, bio je jedan od rijetkih koji je povećao neto vrijednost čak i kada su se tržišta srušila, a on sada iznosi 2,58 milijardi dolara.
Ovi “profiteri iz pandemije” samo su jedan dio slagalice nejednakosti bogatstva u Americi. U pozadini je činjenica da su od 1980. godine porezi koje plaćaju milijarderi, mjereno u procentu njihovog bogatstva, pali za 79%.
– Čitamo o dobronamjernim milijarderima koji u ovoj krizi podijelili o,0001% svog bogatstva sa svojim kolegama, ali u stvari krše poreska pravila kako bi smanjili svoje poreze decenijama – novac koji je mogao biti utrošen u izgradnju bolje zdravstvene infrastrukture – kaže Ček Kolins, direktor Programa o nejednakosti i opštem dobru na Institutu za političke studije koji je i koautor novog izvještaja.
Ovaj izvještaj mogao bi da istakne milijardere koji profitiraju od pandemije korona virusa. Da bi sastavili izvještaj, Kolins i njegovi koautori pozvali su se na Forbsovu godišnju listu milijardera, kao i na dnevne događaje kako iz Forbesa, tako i iz Blumberga.
Koliko je veliki jaz govori i to što autori ističu da je to zapravo pravo stanje godinama.
– Ljudi su ušli u pandemiju ekonomskim mamurlukom iz Velike recesije – kaže on.
Da bi riješili problem, autori pozivaju na Zakon o korporativnoj transparentnosti koji bi odvratio od skrivanja bogatstva i porez na milionske dohotke.
On predlaže da se posebno obrati pažnja na donacije i fondacije.
Neki milijarderi zaista jesu dali velike donacije tokom pandemije, ali Kolins kaže da ne možemo dozvoliti da ta filantropija odvrati od šireg razgovora o nejednakosti.
– Filantropija zaista nije zamjena za pravičan poreski sistem i adekvatno finansiranu mrežu za javnu sigurnost – kaže on.
Za milione Amerikanaca koji se bore da plate stanarinu, kupe namirnice i samo pokušavaju da prežive ovu pandemiju, Kolins napominje da posebno upada u oči “podmuklost nejednakosti”. Ali on takođe vidi ovo vrijeme kao vrijeme za buđenje.
– Dobra vijest je da većina ljudi to razumije. Oni zapravo podržavaju javne politike koje bi nas prebacile u drugom pravcu – kaže on, “poput poreza na bogatstvo ili progresivnog poreza na nasljeđe ili čak minimalne plate od 15 dolara za zaposlene u prodavnicama i ostalim radnicima”.
– Naši političari bi mogli da riješe te nejednakosti – naveo je.
